Balkanski poluotok

Ime planine Balkan dolazi od turske rijeci za planinu. Nekad se ta planina zvala Haemus Mons, što vjerojatno dolazi od tračke riječi Saimon, koja znači "lanac".

05.11.2008.

Priroda i resursi

Ovu regiju vecinom prekrivao  planinski lanci  Dinaridi u Hrvatskoj i Bosni, koji se nastavljaju na masiv Sar-Pindus u Albaniji, Makedoniji i Grckoj. Bugarska ima planinu Balkan i Rodope na granici s Grckom. Najvisi planinski vrh je  Musala u Bugarskoj (2925 m).

Klima je na obali mediteranska, dok je u unutrasnjosti umjereno kontinentalna. Sjever poluotoka i planine imaju snijezne i mrazne zime, te vruca i suha ljeta. Na jugu su zime blaze.

Na jugu i na obali raste crnogorica. U unutrasnjosti su tipicne srednjevropske šume (hrast i bukva, u planinama bor i jela). Visinska granica sume je 1800-2000 m. 

Zemljiste je lose, osim u ravnicama, gdje su prirodna trava, plodna zemlja i topla ljeta pogodni za oranice. U velikom dijelu regije zemljoradnja loše stoji zbog planina, vrućih ljeta i loše zemlje, što pogoduje samo nekim poljoprivrednim kulturama (na primjer, maslinama i vinovoj lozi).

Energetski izvori su rijetki. Ima uglja, posebno u Bugarskoj, Srbiji i Bosni i  Hercegovini. Raširenija su ležišta lignita. Nafta je rijetka, iako postoje mala ležišta u Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj. Nema ni mnogo zemnog plina. Postoje brojne hidrocentrale.

Medju sirovinama je najvise metalne rude. Zeljezo je rijetko, ali neke zemlje imaju znatne kolicine bakra, cinka, kositra, kroma, mangana, magnezita i boksita. Neki se metali izvoze.

01.11.2008.

...

Zemlje koje se nesluzbeno spominju kao dio Balkana:

     Albanija
     Bosna i Hercegovina
     Bugarska
     Crna Gora
     Grčka (samo kopno)
     Kosovo
     Hrvatska ( podrucje juzno od Save ali bez sredisnje Hrvatske)   
     Makedonija
     Rumunjska (Dobrudza)
    Slovenija (zapadni dio)
     Srbija (izuzevsi Vojvodinu)
     Turska (istocna Tracka).

Mnoge regije u drzavama navedenim kao dio Balkana znatno se razlikuju od ostatka regije, pa zato rubne drzave ne vole da ih zovu balkanskim zemljama. To prvenstveno vrijedi za Rumuniju, Hrvatsku i Sloveniju, ali i za Grcku.

Druge zemlje koje ne spadaju u Balkan ali su blizu i/ili su igrale vaznu ulogu u geopolitici, kulturi i povijesti Balkana:

     Cipar
     Madjarska (Austro-Ugarska)
     Austrija (vidi Austro-Ugarska)
     Italija (vidi Dalmacija, Zadar, Rijeka)
     Rusija (vidi Povijest Srbije)

31.10.2008.

...

Geografska oblast Balkana sa sjeverozapada obiljezena je granicom koja ide Socom, Krkom i Savom. Geografski cine ga planinski lanci:  Dinaridi, planina Balkan, Sar planina, Rodopi i Pindus. Ovim lancima iskljuceni su slovenija i Rumunjska, sjeverni i južni dijelovi Hrvatske, Srbije i Crne Gore, krajnji sjever Bugarske i južna Grčka.Ovaj prostor naziva se Balkanski poluotok  jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more.
Sjeverna granica Balkana je upitna. Cesto se Dunavska i Panonska ravnica ne smatraju dijelom Balkana. Mnogi smatraju da sve što je sjeverno od Save i Dunava - sjeveroistocna Slovenija, sjeverna Hrvatska (sredisnja Hrvatska i Slavonija), sjeverna Srbija (Vojvodina) i veci dio Rumunije  nije dio Balkana. Drugi opet kažu da i ta podrucja zajedno s jugom Rumunije (bez Transilvanije) spadaju u Balkan.
Balkan  ne predstavlja cjelinu zbog planinskih lanaca koliko zbog zajednicke i  nasilne istorije. Tu istoriju obiljezavaju vijekovi  potcinjenosti ili borbe s Osmanskim Carstvom, i medjusobni sukobi u XX. vijeku.
Ovaj pojam obojen je negativnim znacenjima:
nasilje,
 vjerska i etnicka nesnosljivost,
sveopsta nazadnost i podjeljenost.
U engleskom jeziku rijec balkanisation (balkanizacija) oznacava neizljecivu rascjepkanost i netrpeljivost izmedju frakcija unutar neke skupine. Zato se ta rijec na rubnim podrucjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom.
U Hrvatskoj (i sire) koristi se i pojam balkanska krčma, koji se proslavio zbog Krlezine recenice:
"Kad se u balkanskoj krcmi pogase svjetla, onda sijevaju nozevi."

Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je Jugoistočna Europa. To nije geografski pojam jer ne obuhvata Rumuniju i Ukrajinu. Taj se izraz koristi sve vise, npr. inicijativa Evropske Unije iz 1999. godine zove se Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, a on-line novine Balkan Times preimenovale su se 2003. godine u Southeast European Times.

30.10.2008.

...

Geografska oblast balkana sa sjeverozapada obiljezena je granicom koja ide Socom, Krkom i Savom. Geografski cine ga planinski lanci:  Dinaridi, planina Balkan, Sar planina, Rodopi i Pindus. Ovim lancima iskljuceni su slovenija i Rumunjska, sjeverni i južni dijelovi Hrvatske, Srbije i Crne Gore, krajnji sjever Bugarske i južna Grčka.Ovaj prostor naziva se Balkanski poluotok  jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more.
Sjeverna granica Balkana je upitna. često se Dunavska i Panonska ravnica ne smatra dijelom Balkana. Dapače, mnogi smatraju da sve što je sjeverno od Save i Dunava - sjeveroistočna Slovenija, sjeverna Hrvatska (središnja Hrvatska i Slavonija), sjeverna Srbija (Vojvodina) i veći dio Rumunjske - nije dio Balkana. Drugi opet kažu da i ta područja zajedno s jugom Rumunjske (bez Transilvanije) spadaju u Balkan.

30.10.2008.

...

Balkanski poluotok je geografsko istorijska oblast jugoistocne Evrope. Ova oblast  dobila je  ime po planinini  Balkan, koju Bugari nazivaju  Stara planina. Ona  zauzima  prostor sredisnje  Bugarske i prelazi u istocnu Srbiju. Ime planine Balkan dolazi od turske rijeci za planinu.  Nekad se ta planina zvala Haemus Mons, što vjerojatno dolazi od tračke riječi Saimon, koja znači "lanac"..


Balkanski poluotok
<< 11/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
7619

Powered by Blogger.ba